kralj Petar I Karađorđević, akademska srpska asocijacija

Petar I Karađorđević

Istorija i kultura Srba kroz vekove
24 okt 2017

Petar I Karađorđević, kralj Srbije, a kasnije i Kraljevine SHS. Rođen kao peto dete kneza Aleksandra i Perside, rođene Nenadović u Beogradu 1844, bio je unuk vožda Karađorđa.

Nakon Majskog prevrata Petar I Karađorđević dolazi na vlast

Na srpski presto se pojavio nakon tragičnih događaja koji su bili kobni za kraljevsku dinastiju Obrenovića. Kralj Aleksandar, poslednji iz dinastije Obrenovića i prethodnik kralja Petra nije imao vladalačke sposobnosti, inteligencije i taktičnosti a svojim brojnim skandalima i nepromišljenim postupcima izazvao je veliko neraspoloženje srpskog javnog mnjenja i širih narodnih masa. Nakon Majskog prevrata 1903. i kobnih događaja koji su ga obeležili, narodna skupština je za novog kralja izabrala Petra Karađorđevića. Njegov dolazak na srpski presto je rodio nove nade i velika očekivanja ne samo u prestonici, već i u čitavoj Srbiji. Nakon 45 godina u Srbiju se time ponovo vratila dinastija Karađorđević čime je završen period prinudnog izgnanstva članova porodice i dugogodišnjeg progona njenih pristalica.

Petar I Karađorđević se vraća iz igznanstva

Petar I Karađorđević, akademska srpska asocijacijaPetar I se u Srbiju vraća kao šezdesetogodišnjak koji je većinu svog života proveo u inostranstvu daleko od svoje otadžbine. U mladosti se školovao u Ženevi, a nakon pariskog koledža upisuje znamenitu vojnu akademiju Sen-Sir u Parizu koju završava 1864. godine.

U Evropi je stekao naklonost ka demokratiji, parlamentarizmu i ustavnosti što je bitno uticalo na njegovu vladavinu. Inteligentan, obrazovan i sposoban, nakon završetka Akademije se prijavio i bio primljen u francusku Legiju stranaca u kojoj se posebno istakao u mnogobrojnim borbama i bio odlikovan. Kao francuski oficir, mladi Petar je učestvovao i u francusko-pruskom ratu.

Petar I Karađorđević, Petar Mrkonjić

Pod pseudonimom Petar Mrkonjić, podstaknut rodoljubljem i mladalačkom hrabrošću koju je nasledio od svoga dede Vožda, Petar će učestvovati i u bosansko-hercegovačkom ustanku koji je izbio 1875. U svojoj uzbudljivoj mladosti budući kralj je stekao veliko iskustvo, hrabrost i istrajnost koji su mu kako se pokazalo kasnije bili od velike koristi u sudbosnosnim godinama za Srbiju.

Ustav iz 1888.

Nakon stupanja na presto srpski kralj je ostao veran svojim idealima i načelima stečenim u svojoj mladosti. U Srbiju je uveo široka građanksa i politička prava garantovana Ustavom. Ponovo je na snagu stupio Ustav iz 1888, čime je nastupilo vreme dugo očekivanog unutrašnjeg odisaja, ličnih i političkih sloboda. Takvim načinom vladavine na unutrašnjem planu stekao je veliku popularnost u narodu i zadobio naklonost najmoćnijih političkih partija toga vremena.

Stari i novi kralj

Autokratski, samovoljni i često protivustavni način vladavine kralja Milana i njegovog sina Aleksandra su u Srbiji stvorili veliko nezadovoljstvo i neraspoloženje latentno prisutno u svim slojevima društva. Takav način vladavine je za svoju posledicu imao Majski prevrat i ubistvo kraljevskog para. Novi kralj, Petar I je od svog stupanja na presto rešio da ne pođe stopama svojih prethodnika i da ostane veran svojim ubeđenjima usvojenim u toku dugogodišnjeg boravka u naprednim ustavnim monarhijama.

Kralj Petar I  i sudbina srpskog naroda

Srbija se na početku XX veka našla u nezavidnom položaju sa severa i zapada pritisnuta neprijateljski nastrojenom Austro-Ugarskom, a sa juga Turskom. Pred srpskim kraljem postavili su se zadaci od sudbonosnog značaja za narod i državu. Oni su proizilazili iz neophodnosti ujedinjenja sa maticom i oslobođenja velikog dela Srba koji je na početku veka živeo u Osmanskom carstvu. Austro-Ugarska se krajem XIX veka Srbiji, pod dinastijom Obrenovića nametnula kao glavni politički i trgovački partner koji je uveliko sprečavao politički, privredni i ekonomski razvoj kao i neophodnu industrijalizaciju zemlje. Osim toga ona je pretila da se probije iz Bosne u Rašku oblast, a dalje na Kosovo i Makedoniju čime bi Srbija bila potpuno odsečena od svojih vekovnih teritorija i neophodnog širenja ka jugu.

Kralj Petar i njegova vlada imali su veliku odgovornost da u sudbonosnim danima donesu najbolje odluke za budućnost Srbije. Od stupanja na presto kralja Petra, nastupilo je vreme postepenog osamostaljivanja od Austro-Ugarske koje je za posledicu imalo i jačanje na vojnom i privrednom planu. Srbija je uspela da iz carinskog rata (1906-1911) sa Austro-Ugarskom izađe neporažena sa pozitivnim privrednim bilansom, što je uticalo na potpuno osamostaljivanje u odnosu na Dvojnu Monarhiju.

Petar  I Karađorđević, prvi zapovednik vojske

Kao vrhovni zapovednik vojske, Petar I je vodio Srbiju u rat protiv Turske 1912, a zatim i protiv Bugarske 1913. Uspeh srpskog oružija bio je veličanstven u blistavim pobedama kod Kumanova protiv Turaka i na Bregalnici protiv Bugara. Veliko ratničko iskustvo koje je Petar u toku svog života stekao odrazilo se na ove značajne vojničke uspehe u Balkanskim ratovima. Kralj Petar je u svojoj Proklamaciji nakon završetka rata protiv Bugara proglasio ujedinjenje Raške oblasti, Kosova i Makedonije sa Srbijom i na taj način u srpskoj svesti ostao upamćen kao kralj Oslobodilac, i najvoljeniji kralj posle Kosova. Srbija je time postala najveća i najsnažnija sila na Balkanu sa površinom od 80 000 km kvadratnih, uključivši još milion i po Srba u svoj sastav.

Zbog starosti i bolesti kralj Petar je kraljevska ovlašćenja predao svom sinu Aleksandru 24. juna 1914. Ubrzo nakon prisajedinjenja novih teritorija Srbiji, Austro-Ugarska je bila rešena da se obračuna sa zemljom koja se isprečila austrijskom širenju na jug. Nakon Sarajevskog atentata Austo-Ugarska je Srbiji objavila rat ali je bila tučena na Ceru i Kolubari od svog hrabrog i žilavog neprijatelja. Da se slomi hrabra Srbija bilo je potrebno više nego što je Austro-Ugarska sama mogla da pokaže na balkanskom ratištu.

Petar I Karađorđević, povlačenje preko Albanije

U okolnostima udruženog napada Nemačke, Austro-Ugarske i Bugarske na Srbiju, srpski kralj je novembra 1915. doneo odluku o povlečenju preko Albanije. Stvorila se slika do tada neviđena u istoriji ratovanja. Srpski kralj, celokupna srpska vlada i narodna skupština sa većim delom inteligencije-dakle čitava srpska država, krenula je kroz Albaniju da zajedno sa narodom podeli svoju Golgotu. Stari kralj Petar je zajedno sa hrabrim seljakom, srpskim vojnikom prešao Albaniju žaleći za svojom porobljenom otadžbinom. On je svakako mogao da sledi primer crnogorskog kralja Nikole i da preko Skadra na nekom od savezničkih brodova pređe u Brindizi i da se spasi neposrednih teškoća. Ali stari kralj Petar nije želeo da napusti svoju vojsku i narod, to mu njegovo rodoljublje i čast nisu dopustili.

Mučni dani u izgnanstvu i Petar I Karađorđević

U izgnanstvu i tuđini on je proveo mučne dane u očekivanju ponovnog organizovanja vojske i povratka u otadžbinu. I konačno, nakon proboja Solunskog fronta septembra 1918, kralj heroj se ponov vratio u Srbiju dočekavši da je vidi oslobođenu, sada u ulozi pobednika. Sve pretrpljene žrtve pokazale su se kao opravdane i u datom trenutku neophodne, a stari kralj Oslobodialc je obrijao dugu bradu koju je puštao u izngnanstvu žaleći za porobljenom zemljom.

Petar I Karađorđević, jedan od omiljenih vladara srpskog naroda koji je stajao rame uz rame sa velikim srpskim srednjovekovnim kraljevima, dočekao je ujedunjenje i stvaranje Kraljevine SHS, 1. decembra 1918. U svojoj dubokoj starosti dostojanstvenog izgleda i držanja bio je primer vladara vredan divljenja. Zaduživši srpski narod, kralj Petar umire 16. avgusta 1921. Sahranjen je u srcu Šumadije u svojoj zadužbini na Oplencu gde i danas počiva. Evropa prve polovine XX veka teško da je imala vladara ovakve vrste, vladara koji je ostao kao svetli primer i uzor evropskim dvorovima toga vremena.

Akademska srpska asocijacija jedina je akreditovana škola za učenje srpskog jezika kao zavičajnog onlajn. Prijavite se da učimo zajedno. Vidimo se!

[DISPLAY_ULTIMATE_SOCIAL_ICONS]