Posle raspada SFRJ, Srbija kao nezavisna država krenula je u potragu za sopstvenim državnim praznicima. Od 2002. godine ustanovljen je Dan državnosti naše republike, koji se proslavlja 15. i 16. februara.
Na šta nas podsećaju ovi datumi?
Najpre, to je događaj u Orašcu, kada je protiv Turskog kolonijalnog uticaja na Balkanu podignut Prvi srpski ustanak. Ustanak je vodio Đorđe Petrović, nazvan Karađorđe (što u prevodu sa turskog znači crni Đorđe)
Potom, to je dan kada je u tadašnjoj srpskoj prestonici – Kragujevcu, usvojen i potvrđen prvi, za to vreme veoma moderni i liberalni Ustav Kneževine Srbije.
Iako se danas ovi praznici vezuju za ove datume, oba događaja desila su se na praznik Sretenje koji je proslavljala naša crkva, po julijanskom kalendaru – 2. i 3. februara. Tada je taj kalendar bio važeći u našoj zemlji, dok ga danas poštuje samo Srpska pravoslavna crkva.
fotografija preuzeta sa: http://skr.rs/zcnQ
Zašto je bitno Sretenje?
Pre svega, bitnost ovog događaja ogleda se u sukobu sa ogromnom kolonijalnom silom i oslobađanje od kolonijalnog uticaja koje je Osmansko carstvo vršilo na teritoriji Balkanskog poluostrva u samom srcu Evrope. Bio je to početak stvaranje moderne i demokratske države. Mnogi istoričari navode da je događaj iz 1804. godine mnogo značajniji jer je označio početak oslobađanja od kolonizatora koji je bio prvi takve prirode na Balkanskom poluostrvu. Bio je plamen koji je osvetlio put i ostalim narodima ovog područja za oslobođenje od kolonizatora. Svakako i periferni geografski položaj kolonije Osmanskog carstva igrao je veliku ulogu u tome.
Borbe u Beogradskom pašaluku
Od tog datuma naša država krenula je da doživljava instant-istoriju i za samo 100 godina prošla put koje su druge evropske zemlje prolazile vekovima. Došli smo do toga da se oslobodimo kolonizatora i izradimo ključne državotvorne institucije kao što je vojska, državna uprava i kultura.
Kako se sve odvijalo?
U ondašnjem Beogradu (Beogradskom pašaluku) odigrala se strašna seča kneževa. Turci su ubili mnoge ugledne i viđenije ljude među predstavnicima srpskog naroda.
Miloš Obrenović i Đorđe Petrović – Vožd Karađorđe
Oni koji su preživeli, organizovali su okupljanje u malom mestu – Orašac, na Sretenje 1804. godine. Mesto sastanka bila je Marićeva jaruga.
Ubrzo, ustanak je ugušen jer se novi srpski knez Miloš Obrenović, nagodio sa kolonizatorskim vlastima. Po nalogu samog srpskog kneza, ubijen je vođa Ustanka, Đorđe Petrović – Vožd Karađorđe, a njegova odsečena glava bila je poslata sultanu u Istanbul.
Mnogi dokumenti o prvom srpskom ustanku su nestali, a prvi spisi pojavljaju se tek krajem 19. veka pod jakom cenzurom samog Miloša Obrenovića. Zabeleženo je da je knez zapretio i samom Vuku Karadžiću, da će biti surovo kažnjen ukoliko objavi bilo šta pohvalno o Crnom Đorđu.
Moderni i leberalni srpski Ustav
Veliki srpski književnik Stanislav Vinaver je označio da je naš tadašnji ustav bio početak borbe za ljudska prava u ovom delu Evrope. Tada je seljacima dato i pravo da uzmu pod svoje vlasništvo i manje posede. Ovo je bio veliki doprinos kojim je Vožd Karađorđe otpočeo slobodarsku srpsku državotvornost. Tek, potvrdom kneza Miloša Obrenovića, ovaj Karađorđev doprinos, ustoličio je Srbiju kao državu slobodnih seljaka. U to vreme u Americi je i dalje vladalo ropstvo, a u Rusiji strogi kmetovski sistem. Ustav koji je donesen 1835. godine na Sretenjskoj skupštini, stanovnike ovog podneblja uvelo je u modernu istoriju ljudskih prava.
Dimitrije Davidović
Tvorac ovog dokumenta bio je novinar, političar i diplomata – Dimitrije Davidović. Napisao ga je po uzoru na ustav Francuske i Belgije. Ustav je pokrenuo nacionalnu osvešćenost, rušenje feudalnog sistema i u autokratske vladavine. Međutim, Sretenjski ustav razbesneo je preostale velike kolonijalne sile (Austriju, Tursku i Rusiju) i brzo je ukinut kao mera predostrožnosti da se njegov uticaj ne raširi širom Evrope.
Šta je Sretenje po crkvenim i narodnim običajima?
Srpska Pravoslavna Crkva ovaj dan slavi 40 dana posle Božića u spomen kada je Devica Marija dovela svog sina Isusa Hrista u hram u Jerusalimu.
Ikona Sretenje Gospodnje
Narodni običaji i bogata paganska tradicija ovog podneblja ovaj praznik vezuje za suret starih božanstava leta i zime. Veruje se ako tada osvane sunčan dan i medvede uplaši od sopstvene senke i vrati ih u zimski san, da će zima trajati još šest nedelja. Takođe, ljudi se na ovaj dan trude da na ulici susretnu što pozitivniju osobu. Veruje se da karakter osobe koju prvu susretnete na taj, obeležiće atmosferu cele vaše naredne godine. Zbog toga, mnogi pokušavaju da izbegnu tkz. baksuze i mrgude kako im ne bi doneli loše dane tokom godine pred njima.
ostale fotografije preuzete sa Vikipedije
Autor teksta “ Sretenje – dan susreta leta i zime, istorije, crkvenog nasleđa i narodnih običaja” je Marko Radulović, onlajn predavač srpskog jezika Akademske srpske asocijacije, jedine akreditovane škole za učenje srpskog jezika na onlajn časovima. Prijavite se za besplatni prvi probni čas i učite sa nama. Vidimo se!